Kako su intelektualne mogu?nosti izme?u muškaraca i ?ena objašnjane sa znanstvenog gledišta? Naš novinar se potrudio i istra?io za vas!

Uvijek se postavlja pitanje: Postoje li razlike u inteligenciji razli?itih skupina kao što su naprimjer izme?u muškarca i ?ene ili razlike izme?u rasnih skupina? Znanstvenici su tom problemu ozbiljno pristupili i nastojali ga empirijski istra?iti.
Ispitivanja su pokazala kako i onda kada postoje, razlike u prosje?nim vrijednostima skupina su redovito znatno manje od raspona razlika me?u pojedincima unutar skupine.[1]

Istra?ivanja pokazuju kako ?ene posti?u nešto bolje rezultate u verbalnim zadacima, a muškarci u zadacima koji uklju?uju prostorno predo?avanje. Ali u ukupnom rezultatu nekog tipi?nog testa koji je pokazatelj op?e intelektualne razvijenosti nema razlike izme?u muškarca i ?ene.[2]

Jedna od studija mjerila je kvocijent inteligencije nekoliko stotina njema?ke djece, ?iji su o?evi bili crni ameri?ki vojnici u Drugom svjetskom ratu, te ga je usporedila s kvocijentom inteligencije djece, ?iji su o?evi bili bijeli ameri?ki vojnici. U biti nije bilo razlika, prosjek je bio oko 97 za obje skupine djece. Nalaz je konzistentan sa stavom da nema geneti?kih uzrokovanih razlika u inteligenciji izme?u razli?itih rasnih skupina.[3]

Studija provedena u Philadelphiji sa skupinom ispitanika od gotovo  3000 mladih crnih osoba rezultirala je glavnim nalazom kako uop?e nema statisti?ki zna?ajne povezanosti izme?u kvocijenta inteligencije i geneti?kih omjera procijenjenih na temelju krvne slike.[4]

Za razliku od tvrdnji takozvanih “stru?njaka” za inteligenciju, nije to?no kako se razli?ite rasne skupine geneti?ki razlikuju u inteligenciji. Rezultati istra?ivanja ukazuju na nepostojanje bilo kakvih geneti?kih razlika koje bi imale izravnog utjecaja na kvocijent inteligencije.[5]

Kod rasnih skupina ili kod etni?kih skupina mogu?e je ponekada ustanoviti razlike, ali se onda javlja problem njihovog tuma?enja. Primjerice samo u SAD-u prije samo nekoliko desetlje?a, testovi inteligencije su uvijek pokazivali zna?ajne razlike izme?u bijelaca i crnaca. Ti tadašnji testovi inteligencije nisu bili pouzdani, jer su uglavnom bili izra?eni od strane bijelaca. Pa su tako ti testovi uglavnom ispitivali ono što je zna?ajno za bijela?ku skupinu, a ne za crna?ku skupinu. Današnji testovi više ne zavise isklju?ivo o obrazovanju, kulturnom porijeklu, starosti i sl. što je pozitivno i pokazuje još jedan korak na više pri uva?avanju i poštivanju me?usobnih razli?itosti nu?an za pravedno djelovanje i funkcioniranje društva na globalnoj razini.